Svi vrlo dobro znamo koliko dobrobiti za cjelokupan organizam donosi tjelesni trening. Fizička aktivno i pamćenje, fizička aktivnost i zdravlje srce te mnoge druge dobrobiti se vežu upravo za fizičku aktivnost. Iako se mnogo manje govori o tome, postoji velika psihološka dobrobit koja proizlazi tjelesnom vježbom. Tačnije, poboljšava naše mentalno zdravlje. Vježbanje podiže raspoloženje, poboljšava mentalne sposobnosti i samopoštovanje, ublažava depresiju i stres.
Svaki oblik tjelesne aktivnosti ima pozitivan učinak na naše raspoloženje. Bez obzira jeste li vježbali pola sata ili dva sata, uticaj vježbe na mentalno zdravlje bit će isti. Drugim riječima, trening će pojačati pozitivne i smanjiti negativne emocije neovisno o tome koliko vremena smo proveli na treningu. Naravno, moramo naglasiti da kratkotrajne vježbe, tačnije vježbe koje često ne ponavljate, donose i kratkotrajne dobrobiti. Međutim, da biste trajno i na duže vrijeme popravili svoje misli i raspoloženje, morate redovno da vježbate. I sa užitkom.
Table of contents [Show]
Vježbanje i anksioznost
Vježbanje je prirodan i učinkovit tretman protiv anksioznosti. Osim što oslobađa tijelo od napetosti i stresa, također poboljšava i blagostanje oslobađanjem endorfina koji poboljšava i održava pozitivno raspoloženje.
Vježbanje i stres
Kada ste pod stresom, mišići su napeti. Naročito u licu, vratu i ramenima. Stručnjaci smatraju da se stres nakuplja u području ramena i vrata. Upravo zato ljudi koji su često pod stresom uglavnom osjećaju bolove u tim dijelovima tijela, a to može prijeći u dugotrajan i nerješiv problem. Možda ćete osjetiti i stezanje u prsima, izražen puls i grčenje mišića.
Zabrinutost i nelagoda te panika zbog pojave ovih simptoma mogu dovesti do još jače panike i tako možete ući u začarani krug negativnih misli. Vježbanje je učinkovit način prekidanja tog kruga. Vježbanje oslobađa endorfine u mozgu, pomaže u opuštanju mišića i oslobađa napetosti iz tijela. Budući da su fizičko i mentalno zdravlje povezani, kada se vaše tijelo osjeća bolje, tada će se i vaša psiha ustabiliti.
Kako se motivirati?
Motivaciju za trening je vrlo teško pronaći svima, čak i kada smo u najsmirenijim i najsretnijim danima. Kada smo tužni, depresivni i bezvoljni, tada je motivaciju dvostruko teže pronaći. To se posebno odnosi na depresiju i anksioznost zbog kojih se možete osjećati zarobljeno. Iako ste u tim momentima vrlo svjesni da će vam trening olakšati i pomoći da se osjećate bolje, sigurno ćete se preispitivati o tome da li je ipak bolje da ostanete doma, i da uopšte ne odradite trening.
Kako biste pomogli sebi, najbitnije je krenuti od malih ciljeva. Nikako sebe nemojte uslovljavati ''maratonskim trkama'' i višesatnim, čestim i iscrpljujućim vježbama. Odlučite se za lagane tjelovježbe po 15 minuta, po pola sata, te na taj način uljepštajte sebi borbu do navike za zdravlje vašeg tijela.
Poboljšanje pamćenja
Ako poslušate savjet i odete u šetnju ili na trčanje u situaciji kada imate osjećaj da vam nijedna informacija ne ostaje u glavi, uvjerit ćete se u to koliko je tjelovježba odlična i za vaše pamćenje. Možda nećete primjetiti odmah, ali kada se ponovo vratite učenju shvatit ćete koliko se osjećate svježe i spremno i koliko vam je tjelovježba zapravo pomogla.
Tjelovježba utiče na srž moždanog sistema koji je zadužen za pamćenje i kako smo više u fizičkoj formi i naš mozak proširuje svoju strukturu i mogućnost boljeg pamćenja. Informacije koje dobijamo lakše se zadržavaju jer fizičkom aktivnošću podstičemo moždane ćelije da se pripreme na prihvatanje novih podataka.
