Šta su probiotici a šta su to prebiotici i po čemu ih razlikujemo? Da li znamo za šta nam služe i koliko su dobri za naš organizam? Probiotičke bakterije postaju sve popularnije zbog korisnih učinaka na zdravlje ali se još uvijek nismo potpuno upoznali sa dobrobitima koje nam donose.
Dakle, svi mi u našim crijevima nosimo oko 100 milijuna živih bakterija, a mnoge od tih bakterija su nam potrebne i korisne. Bakterije koje žive u našim crijevima možemo podijeliti na one „dobre” ili korisne i „loše” ili patogene.
Ove dvije skupine bakterija u stalnoj su međuigri, a njihova ravnoteža jako je bitna za cjelokupno dobro našeg organizma. Korisne bakterije svojim metabolizmom stvaraju nepovoljne uvjete za rast patogenih mikroorganizama. Pored toga nam pomažu nam da iz hrane dobijemo sve hranjive tvari. Pomažu nam i da iz hrane uzimamo energiju, a odgovorne su i za sintezu vitamina K i nekih vitamina B skupine. Povoljan balans odražava se na imuni sistem i uveliko se odražava na kvalitetu života.
Table of contents [Show]
Što su probiotici?
Probiotik je jedna ili više kultura živih stanica mikroorganizama koje djeluju korisno na domaćina jer dovode do povećanja broja korisnih bakterija u probavnom sustavu. Najčešće korišteni probiotici su različite vrste roda Lactobacillus i Bifidobacterium.
Jedna od najproučavanijih probiotičkih vrsta je i Lactobacillus rhamnosus GG, te Bifidobacterium lactis, BB-12, Lactobacillus acidophilus, LA-5, Saccharomyces boulardii, E.coli Nissle. Prema rezultatima znanstvenih istraživanja čini se da najviše nade možemo polagati u specifične pripravke koji sadrže više različitih sojeva probitičkih bakterija.
Probioticima se pripisuju i poboljšanje metabolizma laktoze, jačanje imunita, liječenje probavnih bolesti i alergijskih bolesti, gubitak tjelesne mase te snižavanje krvnog tlaka i razine kolesterola.
Kako bi probiotici imali optimalan učinak, ključno je da za sebe odaberemo pravi probiotik. U tome će nam pomoći naš liječnik koji će nam dati par idealnih prijedloga.
Prebiotici?
Prebiotici su neprobavljivi sastavni dijelovi hrane koji potiču rast nekih mikroorganizama u crijevima. Tim procesom se poboljšava zdravlje domaćina. Dakle, prebiotici su hrana za odabrane bezopasne mikroorganizme u crijevima.
Svi prebiotici su vlakna, ali sva vlakna nisu prebiotici. Vlakno se smatra prebiotikom ako ga ne mogu razgraditi želučani enzimi. Za prebiotike je karakteristično da ih mogu razgraditi samo oni mikroorganizmi u crijevima koji imaju pozitivan učinak na zdravlje. Oni doprinose povećanom upijanju minerala iz hrane. Također smanjuju rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, povećavaju osjećaj sitosti i održavaju normalnu tjelesnu masu. Prebiotike možemo konzumirati s hranom ili u obliku dodataka prehrani. Među prebiotike spadaju npr. fruktooligosaharidi, galaktooligosaharidi, ksiloogosaharidi a među prebiotike spadaju i polisaharidi.
Prebiotici su neprobavljiv vlaknasti spojevi a probavni enzimi i želučane kiseline ih ne mogu razgraditi. To su zapravo:
- polisaharidi,
- disaharidi,
- šećerni alkoholi,
- oligosaharidi.
Koja hrana sadrži prebiotike?
Možemo ih pronaći sljedećim namirnicama:
- Bbobičasto voće,
- šparoge,
- listovi maslačka,
- grah, grašak i mahune
- zobene pahuljice
- banane
- češnjak
- poriluk
- luk.
Koja hrana sadrži probiotike?
Fermentirana hrana je najbolji izvor probiotika:
- kefir,
- kiselo nepasterizirano povrće,
- kiseli kupus,
- kimchi,
- kombucha čaj.
Ako želite povećati unos probiotika unosom fermentirane hrane, ona mora biti nepasterizirana. Razlog tome je što proces fragmentacije uništava dobre bakterije.
