Blagodati heljde su mnogobrojne i ova izuzetno zdrava namirnica koristi se još od davnina. Jako je ukusna, praktična za pripremu i nije skupa. Potiče iz Azije te se tako i najviše koristi u svakodnevnoj ishrani.
Mnogi vjeruju i tvrde da je heljda žitarica. Način uzgajanja heljde, kao i njena svojstva i način pripreme slični su ostalim žitaricama, nazivaju je još i pseudožitaricom. Međutim, heljda je jednogodišnja zeljasta biljke, i spada u familiju troskota. Bogata je dijetalnim vlaknima i sadrži osam esencijalnih aminokiselina. Heljda također smanjuje visoki krvi pritisak i holesterol te održava zdravlje kardiovaskularnog sistema. Bogata je i mineralima – sadrži fosfor, magnezij, željezo, cink, bakar i mangan te smanjuje nivo šećera u krvi pa je povoljna za dijabetičare.
Heljda sastav
Heljda posjeduje visok udio proteina i bioflavonoida. Sadrži minerale, poput željeza, mangana, magnezija i joda te vitamine B1 i B2, a sadrži i veliku količinu antioksidansa. Osim toga, heljda u svom sastavu ima preko 80% škroba, a ostatak čine bjelančevine, vlakna, proteini i masti.
Heljda u kuhanju
Heljda se mnogo koristi u kuhinji i vrlo je jednostavna za pripremu. Kada ju kuhamo, ona omekša i ostaje u svom obliku. Recepti s heljdom postaju sve popularniji te ju često možemo pronaći prarađenu u brašno, kašu ili se od nje pravi tjestenina. Heljda skuhana u vodi koristi se na isti način kao i riža. Brašno od heljde je dosta cijenjeno i može se pronaći u specijaliziranim trgovinama.
Poboljšava imunitet
Heljda veoma povoljno utiče na imuni sistem, uništavanje slobodnih radikala, kao i aktiviranje drugih antioksidanasa u tijelu. Utiče na jačanje imuniteta i generalno bolje stanje organizma.
Istraživanja su pokazala da heljda:
- poboljšava stanje kostiju, zuba i noktiju,
- štiti kožu,
- popravlja raspoloženje,
- jača kosu,
- kontroliše tj. sprječava napade astme,
- sprječava nastanak anemije.
