Kada su u pitanju gljive i zdravstvene dobrobiti konzumiranja istih, o tome imamo mnogo čega reći. Iako neke gljive izgledaju čudno i kao da nisu sa naše planete, često se nađu na trpezama. Gljivama ne treba suditi po izgledu, mada, moramo znati koje od njih su jestive a koje mogu donijeti jako velike probleme jer su otrovne.
Dokazano je da pojedine vrste gljiva izlučuju sastojke koji imaju antikarcinogeno djelovanje i tvari s antibiotičkim i imunostimulativnim djelovanjem. Gljive se mogu pripremiti na razne načine, a da ujedno zadrže odličan okus i visoku hranjivu vrijednost. Bogat su izvor bjelančevina sličnog sastava kao i bjelančevine životinjskog porijekla pa mogu obogatiti prehranu vegetarijanaca i vegana.
Table of contents [Show]
Autoimune bolesti
Gljive imaju imunomodularno djelovanje. Pojačavaju snagu imuniteta ili smanjuju imunološki odgovor kod pretjeranog rada imuniteta. Upravo iz tog razloga gljive mogu biti od velike pomoći kod autoimunih bolesti poput alergija, dermatitisa, lupusa ili artritisa.
Vitamini i minerali
Što se vitamina tiče, gljive sadrže nešto vitamina A u formi karotena, te male količine vitamina B1 i B2. Ostali vitamini prisutni su u zanemarivim količinama. Što se tiče mineralnog sastava, sadrže kalij, fosfor, kalcij i željezo, a minerali su prisutni u spužvastom ili nitastom dijelu gljive.
Gljive su bogate proteinima, i to onima koji su po svom sastavu na granici između biljnih i životinjskih.
Velike količine selena
Gljive su odličan izvor selena. To je esencijalni mineral koji u tijelu djeluje kao antioksidans. Također štiti stanice od oksidativnog stresa, oštećenja nastalih djelovanjem slobodnih radikala i tako nas štite od nastanka bolesti. Uz to on igra veliku ulogu u zaštiti imunološkog sistema.
Ukusne su kao meso
Zbog svoje teksture koja podsjeća na meso, mogu se vrlo lako uklopiti u obroke kada želimo smanjiti unos mesa, pa ih možemo koristiti umjesto govedine, junetine ili piletine u skoro svakom receptu. Ako koristite gljive umjesto mesa, smanjujete i unos kalorija i masnoća u organizam.
Nutritivna vrijednost gljiva
Gljive sadrže jako malo holesterola i skoro i da nemaju masti ni natrija u svom sastavu. Sadrže kompleks vitamina D i na taj način gljive oslobađaju energiju iz masti, bjelančevina i ugljikohidrata u hrani. Linoleinska kiselina u gljivama sprječava nastanak raka dojke i prostate.
Gljive mogu konzumirati i dijabetičari jer ne sadrže masnoću te pomažu normalno funkcioniranje jetre, gušterače i endokrinih žlijezda. Sadrže prirodan inzulin i enzime koje pomažu pri snižavanju šećera u krvi.
Kako skladištiti gljive
U marketima često nalazimo razne gljive koje su već u svojim pakovanjima. Međutim ako birate svježe gljive, onda trebate paziti kakve birate. Dobre gljive trebaju biti čvrstog i svježeg izgleda, bez ikakvih tačkica i plijesni. Ne bi trebale biti vlažne ni isušene. Kako bi što duže ostale dobre i svježe treba ih čuvati u paprinoj vrećici na tamnom i hladnom mjestu ili u hladnjaku. Tako ih možete čuvati i do par dana, a ako ih želite zamrznuti, prvo ih skuhajte. Gljive nikada ne treba namakati u vodi jer su poput spužve - upit će vodu pa neće biti tako ukusne kad se pripreme. Umjesto toga, možemo ih jednostavno prebrisati ili brzo isprati te posušiti ručnikom.
