Rijetko da je bilo ko od ljudi, ko nije imao većih zdravstvenih problema, ikada i pomislio na mjerenje zasićenosti krvi kisikom. Međutim, pojavom korona virusa i pandemije koja je cijeli svijet odvela u strah, potražnja za oksimetrom i istraživanje mjerenja kisika su porasli. Znamo da se već pri malom nedostatku kisika u našem organizmu, osjećamo veoma loše. Svjesni ste koliko nam je neugodno u zagušljivoj prostoriji i koliko olakšanje osjetimo kada se otvori prozor.
Zadaća disanja je osigurati dopiranje kisika tkivima i izbacivanje ugljičnog dioksida iz organizma. To se ostvaruje: plućnom ventilacijom – strujanjem zraka u oba smjera između atmosfere i alveola, difuzijom kisika i ugljičnog dioksida između alveola i krvi, i prijenosom kisika i ugljičnog dioksida krvlju i tjelesnim tekućinama do stanica tkiva i od njih.
Kisik
Svi znamo da bez kisika nema života. Naše tijelo funkcionira tako da stanice, uz pomoć kisika, iz šećera dobivaju staničnu energiju u obliku adenozin trifosfata (ATP), a u samo jednoj minuti mogu primiti gotovo jednu litru kisika. Kisik se u naše tijelu veže za hemoglobin. Normalno se 97% kisika prenosi od pluća do tkiva kemijski vezano za hemoglobin, a tek 3% otopljeno u vodi plazme i stanica. Količina O2 koja se prenosi krvlju do tkiva gotovo se u potpunosti određuje količinom oksihemoglobina (HbO2), odnosno zasićenjem hemoglobina kisikom u arterijskoj krvi (SaO2). Naše tijelo u nedostatku kisika postaje bolesno i ako nedostatak kisika potraje tijelo umire.
Uzroci hipoksemije, odnosno niske saturacije krvi kiseonikom su:
- Covid-19
- akutni respiratorni distres sindrom (ARDS)
- astma
- HOBP (hronična opstruktivna bolest pluća)
- anemija
- emfizem pluća
- pneumonija (zapaljenje pluća)
- i mnoga druga plućna oboljenja
Simptomi hipoksemije su:
- glavobolja
- nedostatak daha
- lupanje srca
- kašalj
- konfuzija
- cijanoza – plava prebojenost kože
Saturacija kiseonikom se mjeri na par načina. Prvi je pulsni oksimetar koji uz pomoć senzora koji se postavlja na prst mjeri talasne dužine svjetlosnih zraka čime utvrdjuje odnos saturisanog i nesaturisanog hemoglobina i daje vrijednost u procentima. Pulsni oksimetar pored saturacije pokazuje i vrijednost pulsa. Drugi način je analizom gasova iz arterijske krvi, pri čemu se krv najčešće vadi iz radijalne arterije – arterije na ručnom zglobu. Poslednji način je spirometrijom (disanje u cijev), kojom se procjenjuje i funkcija pluća. Normalne vrijednosti saturacije O2 se kreću između 95-100%. Ako postoje problemi sa plućima i srcem vrijednosti saturacije će biti smanjene čak i u mirovanju.
