Kada je u pitanju život odraslih, stres je neizbježan pratilac svih nas. Ali šta stres čini organizmu zapravo? Svakodnevni poslovni zadaci, odgajanje djece, porodične obaveze i mnoge druge situacije koje nam se dešavaju u životu su prećene stresnim situacijama. Nekada u manjim a nekada u jako velikim oblicima.
Dugotrajne i jako stresne situacije negativno djeluju na tijelo. Čine nas podložnijim zdravstvenim tegobama. Kako ćemo izbjeći stres i kako se nositi sa stresnim situacijama u životu?
Table of contents [Show]
Šta je zapravo stres?
Stres je psihološka i fizološka reakcija na stimulanse različitog porijekla. Dijelimo ih na unutrašnje i vanjske stresore. Vanjski stresori su novčani i egzistencijalni problemi, rokovi, gužva u saobraćaju, problemi na poslu, problemi u porodici, gužva na šalteru isl. Dok su oni unutrašnji naše misli, osjećanja ili tjelesne senzacije lupanje srca, glavobolja, nesanica, visok krvni pritisak itd.
Srce
Ukoliko smo veoma često pod stresom, lučenje stresnih hormona adrenalina i noradrenalina opterećuje srce. S vremenom mogu nastati nepravilnosti u njegovom radu (srčane aritmije). Također bolovi u predjelu srca u miru i naporu, te čak i srčani infarkt. Stres izaziva privremeno zgušnjavanje krvi, što povećava vjerovatnost stvaranja ugruška i začepljenja žila. Također je poznato da hronični stres može dovesti do povećanog lučenja citokina - proteina koji regulira imunološki odgovor i izaziva upalnu reakciju koja dovodi do oštećenja žila te tako povećava rizik za nastanak bolesti srca.
Reakcije jetre
Ako naše tijelo prolazi kroz stres i anksioznost, nadbubrežni sustav proizvodi prekomjerne količine hormona stresa kortizola. Ta proizvodnja hormona navodi jetru na proizvodnju veće količine glukoze, šećera u krvi visoke energije koji pokreće reakciju 'borba ili bijeg'. Kod većine ljudi dodatni šećer u krvi može se jednostavno resorbirati bez stvarne štete. Međutim, oni koji imaju rizik od dijabetesa mogu patiti od zdravstvenih problema.
Napetost mišića
Kada se osjećate depresivno, tijelo se prirodno grči stvarajući pritisak na velike mišićne skupine. Hroničan stres i anksioznost mogu pogoršati tu napetost. A to može dovesti do glavobolje, ukočenih ramena, boli u vratu, pa čak i migrene. Ljudi u stalnom stresu također imaju veći rizik od poremećaja mišićno-koštanog sistema.
Imunitet
Istraživanja su pokazala da su osobe izložene dugotrajnom stresu imale mali broj bijelih krvnih stanica, zbog čega su podložnije obolijevanju od prehlada i gripe te raznim infekcijama. Također, stres dodatno pogoršava simptome raznih bolesti.
