Na pitanje šta je štitnjača i koja je njena funkcija u ljudskom tijelu, odgovaramo u nastavku teksta. Štitna žlijezda ili štitnjača (gl. thyreoidea, grč. thyreos - štit, eidos - oblik) je endokrina žlijezda i ubraja se u skupinu najprokrvljenijih organa ljudskog tijela. Problemi sa štitnjačom mogu se povezati s promjenom njene veličine ili volumena, što je praćeno promjenom strukture i poremećajem funkcije – pojačanim ili smanjenim lučenjem hormona. Promjena anatomije i funkcije štitnjače može biti posljedica različitih patoloških procesa koji se mogu uokviriti u nekoliko kliničkih slika ili dijagnoza.
Endokrine žlijezde (grč. endeon - unutra, krinein - izlučivati), ili žlijezde s unutarnjom sekrecijom, sintetiziraju u svojim specifičnim stanicama različite djelatne tvari inkrete koje se jednim imenom nazivaju hormoni (grč. hormanein - poticati, nukati na rad), jer potiču različite funkcije organizma, kao što su rast, mijena tvari i druge. Endokrine žlijezde nemaju odvodnih kanala, kao egzokrine žlijezde, pa svoje izlučevine (hormone) predaju neposredno u žilni sustav, u krvne kapilare, s kojima su najuže povezane, u limfne kapilare ili u cerebrospinalnu tekućinu
Štitna žlijezda smještena je ispred dušnika u prednjem dijelu vrata i na vodoravnom presjeku ima potkovast oblik, te okružuje dušnik. Štitna žlijezda ima dva režnja, i to desni i lijevi režanj, koji povezuje suženi dio štitne žlijezde (isthmus gl. thyroideae), u razini druge do četvrte hrskavice dušnika.
Hormoni štitnjače utječu na funkciju svih organa. Bez njih nema normalnog razvoja ni rada središnjeg živčanog sustava. Važni su za održavanje tjelesne temperature i održavanje normalne aktivnosti centra za disanje, kontrolu potrošnje energije i potrošnje kisika. Na srce djeluju tako da dovode do povećanja kontraktilnosti srčanog mišića i ubrzanja rada srca. Također, pojačavaju pokretljivost crijeva, utječu na pregradnju kosti, homeostazu šećera i masnoća u krvi.
Hipertireoza i hipotireoza
Štitnjača proizvodi svoje hormone u normalnim količinama, osim ako nije razvijen neki od poremećaja štitnjače. Tada može imati ili prekomjernu ili deficitarnu proizvodnju koje se nazivaju hipertireoza ili hipotireoza. Simptomi su međusobno suprotni. S jedne strane, prekomjerna proizvodnja uzrokuje gubitak težine, palpitacije, osjetljivost na toplinu i znojenje, ubrzan metabolizam i drhtavicu. S druge strane, nedostatna proizvodnja dovodi do povećanja tjelesne težine, osjetljivosti na hladnoću, opstipacije, umora i pospanosti.
Liječenje
Tretman za štitnjaču u stanju smanjenog lučenja hormona uključuje nadomjesnu terapiju, odnosno unos hormona. Određivanje doze je individualno i treba je provesti liječnik endokrinolog. Pod čijom kontrolom treba biti sve dok se unosom primjerene doze hormona tijelo ne dovede u stanje normalne razine hormona štitne žlijezde.
Problemi sa štitnjačom i zdravlje
Postoji mnogo načina na koje funkcija ove žlijezde može biti poremećena. Te niz zdravstvenih stanja koja spadaju u kategoriju bolesti štitnjače. Najpoznatiji su hipotireoza (neaktivna štitna žlijezda), hipertireoza (kada je prekomjerno aktivna). Hashimoto (autoimuni poremećaj koji napada štitnjaču, izazivajući hipotireozu) i Gravesova bolest (autoimuni poremećaj koji uzrokuje hipertireozu). Postoje i četiri vrste karcinoma štitnjače: papilarni, folikularni, medularni i anaplastični.
