Burnout sindrom se prepoznaje po veoma čestom umoru, smanjenoj produktivnosti te po negativnom raspoloženju i veoma burnim reakcijama prema kolegama, porodici i ostalima. Kada je u pitanju ovaj sindrom, veoma je važno na vrijeme ga prepoznati, te spriječiti sve negativne posljedice kako bismo spriječili loš uticaj na zdravlje.
Table of contents [Show]
Faze razvijanja simptoma
- Psihološke i fiziološke reakcije kao što su napetost, nesanica, anksioznost, iscrpljenost, pojačano znojenje.
- Neadekvatno profesionalno i lično ponašanje.
- Značajne, očigledne psihičke promjene kao što su depresija, izbjegavanje kontakata, loše i grubo ponašanje prema drugima i slično.
Dodatni simptomi koji se javljaju su obeshrabrenost, osjećaj bespomoćnosti, poraženost, nedostatak energije, glavobolje, pad imuniteta, bolovi u mišićima, promjena apetita.
Kako je nastao pojam Burnout?
Naziv burnout osmislio je američki psiholog Herbert Freudenberger 70-ih godina 20. stoljeća. Naziv opisuje stanje koje nastaje kao posljedica teškog stresa i visokih očekivanja vezanih za posao tj. za profesionalno zanimanje.
Tokom godina je ovaj sindrom znatno uznapredovao i jako često se javlja kao posljedica ubrzanog načina života. Ono što je još jako zanimljivo kada je u pitanju ovaj sindrom jeste da postoji zaista mnogo definicija i još uvijek se istražuje. Naravno, već su postavljeni određeni temelji kada se radi o prepoznavanju simptoma kao i o tretmanu liječenja međutim, još uvijek se radi na rješenjima i preventivnim mjerama.
Koje su posljedice burnout sindroma?
Ukoliko se navedeni sindrom na vrijeme ne liječi, ili se simptomi na vrijeme ne prepoznaju, može ostaviti dugotrajne posljedice na organizam. Također može uzrokovati razdoru porodice i prijateljstava te osobu predstaviti u potpuno drugom svjetlu.
Ukoliko se zapostavi, sindrom može donijeti probleme kao što su:
- nesanica,
- loši odnosi s članovima obitelji i prijateljima
- problemi sa srcem
- PTSP
- visoki krvni tlak
- depresija
- pretjerana konzumacija opijata (alkohol, droga).
Naučite uzeti pauzu
Osobe koje su u fazi burnout-a često ne prepoznaju simptome te ne običavaju uzeti pauzu osjećajući krivnju ukoliko odmaraju ili misle kako neće stići sve obaveze. Da biste održali porodicu, prijateljstvo, zdrave odnose i svoje psihičko i fizičko zdravlje, morate znati kada napraviti pauzu i morate prestate bježati od iste.
Što možete učiniti kako biste izbjegli burnout?
- ako ne možete promijeniti posao, barem promijenite stav – naučite postaviti granice i držite ih se,
- ne dopustite da vam posao zavlada životom,
- izbjegavajte poslove u kojima uvijek morate sebe davati drugima, osim ako niste dobri u primanju od drugih,
- planirajte i organizirajte svaki dan,
- zadržite aktivan društveni život i nemojte se odricati svojih hobija,
- pronađite jedno ili dvoje kolega s kojima možete razgovarati i podijeliti svoje poteškoće.
Suočite se sa stresom
- primijenite redovitu i odgovarajuću prehranu,
- usvojite zdrave stilove života,
- izbacite ili smanjite uzimanje kofeina, nikotina i šećera,
- osigurajte redovan raspored odmora i dovoljno vremena za spavanje,
- bavite se vježbanjem radi održavanja kondicije,
- prekinite s nekim aktivnostima koje nisu nužne, a koje su postale opterećenje,
- promijenite raspored obveza na poslu ili kod kuće.
