Kada vas muči nesanica sigurno se odmah zapitate koliko je san važan za ljepotu i zdravlje. San i kvalitet sna veoma su bitni za cjelokupan tok života. Većini odraslih je potrebno 7 do 8 sati neometanog sna kako bi funkcionirali normalno bez ikakvih smetnji i umora. Razlog zašto ste nenaspavani može biti da niste proveli dovoljno vremena u krevetu, vanjski uticaji ili poremećaj spavanja.
Moderna istraživanja pokazuju da većina ljudi spava manje od šest sati, a teškoće pri spavanju ima oko 75 % ljudi nekoliko noći u sedmici. Kratkotrajna nesanica nije nešto zbog čega se treba mnogo brinuti. Ali je znatno veći problem hronični nedostatak sna, koji može prouzrokovati zdravstvene probleme kao što su povećanje težine, visok krvni pritisak, te slabljenje imuniteta organizma.
San je zaista previše važan da bi se skraćivao, i da bi se na silu odgađao. Kada tijelo zatraži odmor, priuštite mu. Uzvratit će vam svježinom i energijom
Problemi sa spavanjem dovode do umora, manjka energije, rastresenosti, teškoća u koncentraciji i problema u obavljanju svakodnevnih obaveza. Nedavna istraživanja su pokazala da je nedostatak sna rizičan faktor za pretilost, te za razvoj šećerne bolesti, a poremećaji spavanja povezani su s povećanim rizikom od Alzheimerove bolesti
U redovnom održavanju ritma spavanja i budnosti ključnu ulogu ima hormon melatonin.
Melatonin (N-acetyl-5-methoxytryptamine) je hormon koji se luči u mozgu od strane epifize (pinealne žleze). Pinealna žlijezda se nalazi odmah iznad srednjeg mozga, a veličine je graška. Njena sinteza melatonina i otpuštanje istog se stimuliše tamom, a potiskuje svjetlom. Melatonin je odgovoran za održavanje Cirkadijalnog ritma. Zašto je ovo bitno? Vaš cirkadijalni ritam je moderan naziv za naš unutrašnji sat, koji radi 24 sata. Ovaj unutrašnji sat igra ključnu ulogu kada mi zaspimo i kada se budimo.
Što se događa prilikom spavanja
Kada odemo na spavanje snižava se temperatura tijela te se polako javlja pospanost. Potrošnja kisika opada za oko 8%, mišići i živci u tijelu se opuštaju. Iako mislimo da se mozak tada odmara, griješimo. Mozak je i u toku spavanja itekako aktivan.
Tijelo se odmara dok mozak procesuira razne informacije i iskustva prikupljena tokom dana. Spavanje nam omogućava da se očistimo od nagomilanog životnog stresa nakupljenog u našoj svijesti.
Nesanica i dekoncentriranost
Zaboravili ste na jako bitan sastanak, ne možete se sjetiti gdje ste ostavili neki predmet? Čitate ali se ne možete koncentrirati na učenje? Nedostatak sna je uzrok tome! Spavanje je važno za različite aspekte funkcije mozga. To uključuje koncentraciju, produktivnost i radni učinak. Neprospavane noći uzrokuju slabo pamćenje i dekoncentriranost. Dobar san poboljšava vještine rješavanja problema i poboljšava uspješnost pamćenja. Povećava produktivnost i mogućnost pravovremenog reagiranja u iznenadnim situacijama.
Imunološki sistem će zaspati ako vi ne možete
Daleko veće su šanse da vas prehlada ulovi nenaspavane i umorne. Tijelo se nužno mora napuniti s energijom i pripremiti za novi dan. U suprotnom ne slabi samo tijelo, već i imunološki sistem, te će se teže boriti kada ga napadnu virusi i bakterije. Oni koji spavaju manje od sedam sati imaju gotovo tri puta veću šansu da će ih uhvatiti prehlada od onih koji spavaju osam ili više sati. Ako vas često muči prehlada, pobrinite se da spavate sedam do osam sati i vidjet ćete da to može biti od velike pomoći. Jedenje više bijelog luka također može pomoći u borbi protiv prehlade.
