Kada je u pitanju briga o našem organizmu, mahune i zdravlje su usko povezani. Mahune (boranija) je zapravo grah koji se uzgaja, bere i jede prije nego što se potpuno razvije. Postoji oko 150 vrsta mahuna, bez većih razlika u nutritivnom sastavu. Možemo ih jesti tokom cijele godine jer ih možemo pronaći svuda u marketima.
Mahuna ima raznih vrsta od pljosnatih, širokih, uskih, kratkih ili dugačkih, ravnih ili povijenih, a po boji zelena, žuta, žuta s ljubičastim prugama ili zelena s ljubičastim prugama. Ako je mlada, onda je najbolja i ima najbolji ukus i lako se kuha.
Za vitku liniju
Mahune su izvor brojnih nutrijenata s pozitivnim učinkom na zdravlje. Oni uključuju prijeko potrebne za zdravlje srca omega-3 masne kiseline i kalij te vitamine B1, B2 i niacin, triptofan i aminokiselinu bitnu za zdrav san. Sadržavaju svega 44 kalorija po obroku i idealna su namirnica za kontrolu tjelesne težine. Također sadrže snažne fitonutrijente, karotenoide lutein i zeaksantin koji imaju protuupalno djelovanje. Obiluju vitaminom K za pravilnu mineralizaciju kostiju te vitaminima A i C koji pružaju snažnu antioksidativnu zaštitu. Ističu se i sadržajem bjelančevina.
Mahune za zdravlje kostiju
Izvanredan su izvor vitamina K, nutrijenta važnog za održavanje zdravih kostiju. Vitamin K1 aktivira osteokalcin, osnovni ne-kolagenski protein u kostima koji usmjerava kalcij prema unutrašnjosti kosti. Dobar su izvor kalcija, magnezija i fosfora, nutrijenata važnih za izgradnju kostiju. Mahune osiguravaju obilje nutrijenata koji blagotvorno utieču na zdravlje srca. Vrlo su dobar izvor vitamina A, uglavnom kroz koncentraciju beta-karotena, te izvanredan izvor vitamina C. Ova dva nutrijenta važni su antioksidansi koji smanjuju količinu slobodnih radikala u tijelu.
Ostali vitamini u mahunama:
- vitamin C: 12, 2 mg
- vitamin A: 15 posto dnevne preporučene vrijednosti
- vitamin K: 43 mcg
- tiamin: 0,1 mg
- niacin: 0,7 mg
- vitamin B-6: 0,14 mg
- vitamin E: 0,41 mg
Magnezij i kalij koji se nalaze u mahunama, zajedno sudjeluju u regulaciji krvnog pritiska, dok folna kiselina ima ulogu u smanjenju razine homocisteina. Visoke razine homocisteina značajno povećavaju rizik od srčanog i moždanog udara s obzirom na to da homocistein može oštetiti krvne žile.
